Ciljevi igraju veliku ulogu u našem osobnom i profesionalnom uspjehu. Ako malo bolje pogledamo uspješne ljude oko nas, vidjet ćemo da većina njih ima jasno postavljene ciljeve – bilo da se radi o njihovim karijerama, privatnim životima, slobodnom vremenu i slično. Nažalost, često nemamo prilike ciljeve vidjeti u njihovom punom sjaju. To se obično događa jer ih ne postavimo kako spada, što često rezultira time da ih ne uspijevamo ostvariti –  i onda bivamo razočarani, ljuti, frustrirani i gubimo nadu za buduće aktivnosti.

Zbog toga vam u nastavku donosim nekoliko savjeta o tome kako izbjeći najčešće greške prilikom postavljanja ciljeva:

Definirajte zbog čega nešto radite

Za ostvarenje nekog cilja ponekad će nam biti potrebno i nekoliko godina.

I može biti prilično izazovno održavati motivaciju za njegovo ostvarenje sve to vrijeme. Upravo zbog toga važno je da imamo neko „unutarnje gorivo“ koje će nas kontinuirano „gurati“ ka ostvarenju našeg cilja.

Naime, možemo postaviti cilj po najboljoj metodologiji, međutim ako nam taj cilj nije važan u životu ili suštinski ne znamo zbog čega ga zaista želimo ostvariti, motivacija za njegovo ostvarenje vrlo brzo pada.

Kako bismo bili sigurni da je naš cilj dobar, treba biti usklađen s našim vrijednostima. Vrijednosti su sve ono što nam je važno u životu (primjerice: integritet, sloboda, obitelj, odanost, uspjeh, kreativnost i sl.). One su naš unutarnji kompas koji vodi naše ponašanje, posebice u teškim i izazovnim vremenima. Stoga, kada postavimo cilj koji je u skladu s našim vrijednostima, automatski si povećavamo šanse za njegovo ostvarenje.

Neka vaš cilj bude vrlo specifičan

Ovo je vrlo česta greška koju radimo prilikom postavljanja ciljeva. Naime, ona se događa zbog toga što samom cilju ne damo dovoljno pažnje i vremena, i onda postavimo neki koji je polovičan ili nedovoljno specifičan.

A kada cilj nije specifičan, ne možemo ga ni ostvariti – jer niti ne znamo što trebamo raditi!

Koliko ste se puta ulovili da ste postavili cilj poput „želim smršaviti“, „od sutra više učim“ i slično? Što to znači? Koliko ćete to „više“ učiti? Koliko je to vremenski? Iz kojih ćete izvora učiti? U koje doba dana? Na koji način? Koji su ishodi vašeg učenja? Do kada ćete nešto naučiti? Sve su to pitanja na koja bi bilo dobro da odgovorite, kako bi vaš cilj bio što bolje definiran.

Sklonite ego s puta

Svi se nekad prepustimo našem egu. I nema ništa loše u tome ako ciljem želimo zadovoljiti neke naše primarne potrebe. Ipak, pravi cilj koji će nas dugoročno motivirati ipak ne bi trebao biti baziran isključivo na egu.

Evo primjera: recimo da želite zaraditi određenu dozu novaca. To je tipičan primjer cilja koji dolazi iz ega. Jeste li se zapitali zbog čega vam treba taj novac? Želite li nešto kupiti? Otplatiti neki dug? Priuštiti svojim najmilijima nešto lijepo? E to je već bolje postavljen cilj. Stoga, nemojmo htjeti samo „zaraditi novac“, već hajdemo ga htjeti zaraditi kako bismo sami sebi priuštili nešto lijepo.

Novac je samo sredstvo dolaska do nekog cilja – ne i cilj kao takav.

Postavljanje preteških ili prelaganih ciljeva

Točno se sjećam kada smo na drugoj godini studija psihologije obrađivali ovu temu. Naime, znanost je još davno dokazala da nam prelagani i preteški ciljevi zapravo i ne pomažu u tome da budemo produktivni. Prelagane ciljeve je jednostavno ostvariti, i to ostvarenje onda za sobom ne nosi pretjerano velik osjećaj postignuća. S druge strane, od preteških ciljeva obično odustajemo u startu, i to često uz izgovor: „Ma, ionako je bilo preteško!“

Ako je naš cilj prekompleksan, potrebno ga je razlomiti na manje dijelove.

To je kao da stojite u podnožju ogromne planine na koju se trebate popeti – polako, idemo dionicu po dionicu. Ako stalno razmišljamo kako je vrh visoko i kako će nam trebati cijela vječnost da se popnemo na planinu, to neće baš blagonaklono djelovati na našu motivaciju.

Kada imamo previše ciljeva

Ponekad se jednostavno dogodi da postavimo previše ciljeva. Iz najbolje namjere želimo „pokriti“ što je više moguće naših životnih područja te u svakome od njih postavimo nekoliko ciljeva. Na kraju ispadne da se preopteretimo njima te počnemo multitaskati.

Koliko god mislimo da možemo „žonglirati“ više ciljeva – u krivu smo. Često smo onda pod stresom jer ih nastojimo sve ostvariti, a ne možemo se kvalitetno fokusirati niti na jedan. Zbog toga je mudrije postaviti manje ciljeva, jer smo tada sigurniji da ćemo imati bolji fokus na njih.

Ako imate preko pet ciljeva, vrijeme je za reviziju. Trebate li ih ostvariti baš sve? Jesu li vam svi jednako važni? Možete li neke izbaciti ili dva cilja spojiti u jedan? 

Ciljevi jedne razine

Život nam je dovoljno nepredvidiv i puno se toga može dogoditi što nas može odvratiti od ostvarenja našeg cilja. Zbog toga nije zgorega da imamo tri razine naših ciljeva: dobru, bolju i najbolju. To nam daje određenu fleksibilnost u ostvarenju ciljeva te nas ne stavlja pod visoku razinu stresa.

Naime, čak i ako ciljamo na najbolju verziju i ne uspijemo je ostvariti, ostvarit ćemo neku od prethodne dvije – i nećemo se osjećati demotivirano.

Kada ne znamo koji nam je prvi korak

U redu, postavili smo cilj – i što sad? Ljudi tada često znaju ustuknuti pred izazovom jer znaju da sad slijedi trenutak kada trebaju preuzeti odgovornost i odvažiti se na prvi korak. Međutim, ako ga prilikom postavljanja svog cilja niste jasno definirali, ta „unutarnja kočnica“ jednostavno će biti presnažna.

Ne kaže se bez razloga da i najdulje putovanje započinje prvim korakom. I često podcjenjujemo važnost tih prvih, malih koraka.

Stoga, definirajte svoj prvi korak – koliko god se malen činio na prvu!

Želim vam puno sreće u postavljanju vaših osobnih i profesionalnih ciljeva!

Više o ciljevima i sličnim zanimljivim temama saznajte ovdje.