3 najčešća načina reagiranja na krizu

Piše
Podijeli

Velika većina ljudi pomisli na nešto negativno kada se spomene riječ KRIZA.

Izaziva crne misli, pesimizam, teško raspoloženje. Nitko ne želi biti u krizi. Kriza je nešto što svi izbjegavaju.

No kada bi već u samom startu gledali na nju kao na sastavan dio životnog ciklusa tada bi kriza bila nešto posve normalno. Jer život se događa kroz uspone i padove. Ne stoji! Riječ kriza, napisana na kineskom jeziku, sastoji se od dva znaka. Jedno predstavlja opasnost, a drugo predstavlja priliku

Gdje želite usmjeriti svoju pažnju?

Ne trebamo čekati nekakav događaj da bi nam bilo bolje.

Potrebno je svaki dan doživljavati posebnim i biti u trenutku.

Svaki dan donosi nove izazove, prilike i lekcije. Naravno i nove mogućnosti. 

Bez krize nema izazova, bez izazova život je rutina, spora agonija. (Albert Einstein)

 

Ljudi najčešće na krizu reagiraju na tri načina:

 

1. Posustajanje

Osobe koje se u krizi osjećaju potpuno bespomoćne, najčešće posustaju.

Njihov je pogled na svijet pesimističan i za njih je sve crno. Imaju osjećaj kako kiša nikada neće prestati padati.  

Njihovo posustajanje rezultira dubokim osjećajem bespomoćnosti. Osoba zapravo odustaje od želje nešto napraviti ili promijeni. Prepušta se strahu, anksioznosti i depresiji. 

 

2. Čekanje

Osobe na krizu gledaju na način „izdrži“ proći će.

Osoba zna kako nakon kiše dolazi sunce. U osnovi ovog pristupa je čekanje. Osoba nastoji ne klonuti.

Pasivna je i reagira samo onoliko koliko joj je potrebno za „preživljavanje“. Daje svoj minimalni napor prema promjeni. Radije čeka da se vanjske stvari poslože. No čekanje je neizvjesno jer se ne zna kakav će biti ishod.

U osnovi čekanja je uvijek neka vanjska situacija i vjerovanje da ne možemo nešto napraviti zbog vanjskih uvjeta.

Čovjek je u stalnom stanju „izdrži bit će bolje“, točnije pod stalnim stresom. Ovaj pristup je malo bolji negoli posustajanje jer osoba ima donekle osjećaj kontrole nad situacijom. No i dalje je paralizirana jer je u stanju čekanja. 

 

3. Svjesni pomak

Osoba na krizu gleda na način da vanjske okolnosti ipak ne upravljaju njome.

Zna da bez obzira na situaciju ima pravo izbora.

Osobe imaju proaktivnu energiju i uvijek se pitaju što mogu. Žele iz sebe izvući ono najbolje za svoj osobni rasti i razvoj.

Osoba je svjesna kako je život ciklus, jer on predstavlja i kišu i sunce.

Proaktivna osoba uvijek se pita kako postojeću situaciju može uklopiti u svoj svakodnevni život. 

Ključ izlaska iz krize

Ključ izlaska iz krize je način razmišljanja.

Zapitajte se: je li to što trenutno mislite konstruktivno ili destruktivno?

U krizi se javlja strah od neizvjesnosti i neimanja kontrole. Mnoge ljude upravo je kriza potaknula na dodatni napor pa su postigli ono što uobičajenim okolnostima inače ne bi.

U krizi je najvažnije ne klonuti duhom i ne predati se. Uspješni ljudi znaju da će se iz svake krize izvući. Oni ne odustaju. Istražuju nove mogućnosti i eksperimentiraju. Usmjeravaju se na izlaz jer svaki problem ima i svoje rješenje.

 

Oni koji svoje neuspjehe i poteškoće pripisuju krizi, krše vlastiti talent i daju veću vrijednost problemima nego rješenjima.

- Albert Einstein

 

 


Više o krizama u partnerskom odnosu saznaj kroz online program Tajna sretnog braka.

b2ap3_large_Tajna-sretnog-braka---Cover.jpg

Podijeli
Karmen Kmetović Prkačin

Karmen Kmetović Prkačin je psihoterapeutkinja, vlasnica UMUS savjetovališta te autorica knjiga Vodič kroz razvod i Vodič za sretan brak. U braku je više od 14 godina, majka dvoje djece. U svom savjetovalištu često radi s parovima koji žele unaprijediti partnerske odnose.